Amari vizija
E komunakiri vizija "Phravdipa hem butjaveripa" kerela pe adžahar so o phravdipa tano jek ovibaskoro čhani so kerela te ovel butjaveripa. Te ovel jek vizija sar jek ovibaskoro čhani značinela kaj sako jek tano andre hem lela than ko keribe ki konkretno sodržina. E phravdipaskoro hem e butjaveripaskoro značaj džala angle ko primer ko politikane prartiengoro programi, ki komunalikani butikeribe, ko razna prifatna firmengere butikeribaskere plania hem ko sakone manušeskoro keriba.
Jek kotar o pohaljovde praktikane konsekvense kotar i vizija i kaj oj ka kerel buti sa e komunake hem ka ovel sar jek vodibaskoro instrumenti ko sa. I ambicija tani but manuša te birinen i vizija te ovel čačipa, odolea so o manuša ka dživdinen sar so sikavena. O političarija bizo razlika savi partija isi olen, olende isi jek odgovornost bašo o dugorčnost hem baši i perspektiva so rodela pe bašo sa akava.
Osnovno dejbevrednost
"Pakjibe hem respekti bašo manušengoro džaniba, bašo olengoro šaipa hem bašo olengoro mangiba te len odgovornost."
Kotar o dejbevrednost dikhela pe kobor pakjiba isi kotar i komuna upro o manuša bašo olengoro šaipa hem mangiba ola korkori te anen racionalna rešenja bazirimo ko olengoro džaniba baši i situacija hem i potreba. I komuna usporedinela sarinengere hem posebno sakone manušeskere interesija keda anela pe rešenje keda i ko pučiba o kolektivi, sarinenge, ama keda i ko pučibe sako jek manuš tegani sako jek dizutno (gradžani) isi ole najšukar uslovija te anel korkori jek reženje korkori peske.
Štar ingarutne principija
Ulavibe o financiribe hem i produkcija
E Nacka komunakiri organizacija tani kerdi kotar trin kotora. E financiribaskoro odgovornost baši butikeriba tani telo politikano kotor, mangel te phenel pe telo dizjakoro godidejbe hem dizjakere komisije. Akate o manuša soj tane birime kerena o cilija bašo butikeriba hem anena rešenje bašo ekonomikane ramija. Ko plo pomoč bašo akava isi olen e službenikongiri organizacija kola so kerena buti vlastikane bučencar. O usluge hem servis kerena pe ki produkcija kori so o komunalno hem prifatna kerundžije konkuririnena jek javerea.
Konkurencija e mušteriengere biribaja ja pale serviskinibaja
Ko ka kerel akala usluge hem servisi so nudinela i Nacka komuna odova rešinela pe e mušteriengere biribaja ja pale e serviskinibaja. E mušteriengoro biribe koristinela pe ko individualno dejbe usluge sar soj ko primer i angliškola, škola kherutno servis hem phurengoro kher. O usluge so kerena pe sarinenge ko primer o jivikalibe ja pale parkengoro dikhibe tegani odova džala preko serviskinibe.
Konkurencijakoro neutraliteti
O politikane komisije, so kerena o cili, financirinena i produkcija, ola tane neutralna baši i konkurencija. Kaj te šaj e komunalno hem e prifatno kerundžijen te ovel isto uslovija i komuna koristinela pe kotar kurkoskere andrune kirije hem andrune cene baši pli produkcija. Slično asavke usluge isi olen baro društveno financiribe.
O Delegateskoro odgovornost hem ovlastibe
O komunalikane butikeriba isi olen baro šaipa korkori te rešinen sar ka kerel pe i buti. O odgovornost bašo e butikeribaskoro cili, organizacija, ekonomija, rezultati, personali, bučakoro than hem o angledžajbe ka ovel ko najteluno efektivno nivo. Akava principi tano važno kaj te šaj o bučakeriba ko najšukar način te konkuririnel e javerencar ko plo oblast (than).
Sidan uppdaterades: